Prozor je najdinamičniji deo spoljašnje površine zgrade koji istovremeno je i prijemnik i zaštita od spoljašnjeg uticaja. Ukupni gubici kroz prozore iznose 50% toplotnih gubitaka zgrade, desetak puta je veći gubitak kroz prozore u odnosu na zidnu površinu. Iz ovog je sasvim jasno koliku važnost ima energetska efikasnost prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrade.
Prema novim Tehničkim propisima koeficijent U (prolazak toplote) za prozore i balkonska vrata može iznositi max. U=1,80 W/m2K. Stari prozori na zgradama imaju koeficijent oko 3,00 – 3,50 W/m2K pa i više. Evropska regulativa propisuje od 1,40 – 1,80 W/m2K. Kod ukupnih toplotnih gubitaka učestvuju i osobine prozorskog profila koji u zavisnosti od vrste materijala moraju obezbediti: dobro dihtovanje, profil sa prekinutim termičkim mostom, nizak koeficijent prolaska toplote.
Gubici toplote kroz prozor su transmisijski tj. oni kroz zatvoren prozor i ventilacioni oni kroz otvoren prozor. Kada se saberu ovi gubitci dobija se gubitak u energi od 50% pa i više u odnosu na ukupne gubitke energije.
Prozori se prema koeficijentu kreću od najboljih 0,8 W/m2K pa do najlošijih 3,50 W/m2K.
Kvalitetni prozori smanjuju transmisijske gubitke a ventilacioni gubitci se regulišu ili ugradnjom ventilacionih uređaja ili ugradnjom ventilacionih senzora. Senzor otvorenosti prozora povezan je sa kontrolom grejanja/hlađenja i isključuje uređaj kad je prozor otvoren. Na transmisijske gubitke utiču više elemenata.
Osnovni je element koeficijent termoenergetske prolaznosti kroz staklo i profil. Koeficijent prolaza toplote na staklima se smanjuje ugradnjom dvostrukih i trostrukih stakala čiji je međuprostor ispunjen vazduhom ili u boljem slučaju inertnim gasom – argonom. Sa spoljašnje strane trebalo bi da postoji niskoemisioni premaz koji smanjuje zračenje toplote preko prozora. Postavljanje tog sloja samo sa spoljnje površine stakla dozvoljava se ulaz toplote ali ne i izlaz. Niskoemisioni premaz je bezbojan i neutiče na prolaz svetla.
Prozor kao građevinski element treba da obezbedi zadovoljavajuću toplotnu izolaciju, zvučnu izolaciju i funkciju prirodnog provetravanja. Ovo se postiže upotrebom odgovarajućeg materijala i komponenti.
Prema podacima proizvođača menjanje starog jednostrukog prozora novim dvostrukim (s U=1,30 W/m2K kao i niskoemisionim premazom) isplaćuje se finansijski kroz dve sezone grejanja. Prozori oko 1,1 W/m2K su slične kalkulacije a oni koji imaju ispod 1,00 W/m2K postaju bitno skuplji u odnosu na uštede te se koriste samo kod pasivnih zgrada.